Vrste stresa

Ovisno o prirodi i trajanju uzrocima koji izazivaju stres te načinu i trajanju suočavanja  stres se dijeli na akutni ili kronični.

Akutni stres je kratkotrajan i obično uzrokovan nekom nepredviđenom kratkotrajnom situacijom: jaka buka, potres, prometna nezgoda, iznenadna opasnost, sukob, kratak rok za završavanje određenog posla i sl.

Akutni stres je obično uzrokovan događajima čije je rješavanje izvjesno i može se postići u kratkom roku. On nestaje nakon što nestane njegov uzrok (razrješavanje sukoba ili završavanje posla) i ne ostavlja dugotrajne posljedice na zdravlje. Kratkoročne posljedice su glavobolja, napetost, nervoza u želucu i loše raspoloženje.

Međutim, opetovani slučajevi akutnog stresa tijekom dužeg razdoblja mogu prerasti u kronični stres, značajno umanjiti kvalitetu života i dovesti do štetnih posljedica po zdravlje.

Kronični stres je uzrokovan dugotrajnijim nepovoljnim uvjetima kao što su: mobing na poslu, neizvjesnost, izloženost nasilju, nefunkcionalna obitelj, nesretni emocionalni odnosi, financijski problemi, nezaposlenost, socijalna nesigurnost i sl. On se razvija u slučajevima kada osoba ne vidi način na koji bi mogla razriješiti uzrok stresa te se prepusti i prestane tražiti rješenja. Tada se javljaju posljedice kao što su tjeskoba, potištenost, bespomoćnost, nedostatak motivacije, osjećaj krivnje, depresija, anksioznost, PTSP. Uslijed otežanog vraćanja u normalu hormona stresa mogu se pojaviti kardiovaskularni i respiratorni problemi, nesanica, slab imunitet, povećava se rizik pojave dijabetesa 2, visokog krvnog tlaka i srčanih bolesti.

Kronični stres može postati dio osobnosti kada osoba prihvati osjećaj uznemirenosti i beznađa što uzrokuje da se tako osjećaju bez obzira na okolnosti s kojima se susreću.
Dugotrajni kronični stres povećava rizik od konačnog sloma koji može dovesti do samoubojstva, nasilja, srčanog ili moždanog udara.

Simptomi stresa

Što je stres i kako nastaje